Kod veće hladnoće i strujanja hladnog zraka uslijed vjetra ili brzog kretanja, dolazi do jakog isušivanja rožnice i slabljenja suznog filma. To dovodi do refleksnog suzenja, a u tom slučaju dobro je uza sebe imati i umjetne suze koje treba nakapati u oko da se osvježi rožnica i obnovi suzni film.
Ovih dana nazočimo valu polarne
hladnoće koja je zahvatila sve krajeve Lijepe naše i donijela jako niske temperature čak i u priobalju, koje je uobičajno toplije. Za razliku od drugih dijelova tijela,
oči su relativno otporne na niske temperture i za njih se ne trebamo posebno brinuti osim ako jako puše ili se pak bavimo sportom i rekreiramo na snijegu.
Oči su prirodno zaštićene
Naše oči su duboko usađene u šupljine i zaštićene vjeđama (kapcima), tako da je vanjskom svijetu i pogledu izložena samo rožnica i manji dio bjeloočnice pokriven spojnicom. Kako je glava jako prokrvljena, a samo oko je duboko postavljeno u glavi, tako je ono dobro grijano dotokom krvi i kod najnižih temperatura. Sama
rožnica je otporna na hladnoću, a vjeđe je mehanički štite treptajem, pri čemu je čiste i razmazuju novi suzni film koji je sam po sebi štiti i njeguje njenu površinu.
Oči Eskima imaju dodatnu zaštitu od hladnoće
Narodi koji obitavaju u hladnim i polarnim krajevima kao što su Eskimi, Laponci, Mongoli i sibirska plemena imaju prirodnu evolucijom razvijenu dodatnu zaštitu očiju od hladnoće. Ona se očituje u razvijenim masnim jastučićima, zadebljanjem gornjih vjeđa, što je i ujedno njihovo rasno/etničko obilježje. Njihove oči izgledaju manje na račun tog zadebljanja koje im daje poseban karakterističan oblik. Na taj način je ujedno i smanjena površina oka koja je izložena vanjskom svijetu i niskim temperaturama.
Briga za oči u ekstremnim uvjetima
Dakle, potrebno je dobro zaštiti glavu od hladnoće, pa i donji dio lica, ali same oči mogu bez problema ostati nepokrivene u većini slučajeva. Kod starijih osoba i onih sa
suhoćom očiju, te kod bavljenja sportom na niskim temperaturama ipak se preporuča zaštititi oči s običnim, sunčanim ili posebnim zaštitnim naočalima ili pak skijaškom maskom. Kod veće hladnoće i strujanja hladnog zraka uslijed vjetra ili brzog kretanja, dolazi do jakog isušivanja rožnice i slabljenja suznog filma. To dovodi do refleksnog suzenja, čak toliko da one smetaju gledanju, a same oči jako peku. U tom slučaju dobro je uza sebe imati i umjetne suze koje treba nakapati u oko da se osvježi rožnica i obnovi suzni film. Njih treba držati u toploj odjeći uz tijelo. Ako imamo kontaktne leće potrebno je češće kapati umjetne suze i obvezno nositi i zaštitne naočale. Osobe koje su
laserski skidale dioptriju ili imale neku drugu operaciju oka mogu se bez problema kretati na otvorenom kod velike hladnoće, ali moraju zaštiti oči s naočalama i dostatno kapati umjetne suze, normalno nakon određenog vremena nakon zahvata.
Boravak na snijegu
Kod boravka na snijegu izloženi smo i reflektiranim ultraljubičastim (UV) zrakama koje imaju štetno djelovamje na kožu i oči. Povećana nadmorska visina na skijalištima proporcionalno povećava intenzitet UV zračenja. UV zračenje je vrlo jako kod sunčanog i vedrog vremena, ali je prisutno i u magli. Ono može oštetiti rožnicu tako da dolazi do "snježnog sljepila" pri čemu su oči bolne, suzne, a vid je privremeno umanjen do mjere da se ne možemo uopće kretati. Isti efekt imamo i kod varenja metala. Stoga, na snijegu svi trebaju nositi sunčane naočale ili one s polarizacijskim lećama radi zaštite.
Dr. Igor Žuljan, specijalist oftalmolog
