U dijabetičkoj retinopatiji povišen šećer dovodi do oštečenja krvnih žilica uzrokujući začepljenje kapilara i propuštanje tekućine i krvi. Oštećenje krvnih žilica uzrokuje nedostatak opskrbe kisikom te kao reakciju stvaranja novih divljih krvnih žilica što je jedna od glavnih karakterisitka proliferativne dijabetičke retinopatije. Kao posljedica svih navedenih procesa pacijent sve mutnije i slabije vidi.
Praktički nema bolesnika od šećerne bolesti koji nakon nekoliko godina ne razvije promjene na žilama očne pozadine što se naziva
dijabetička retinopatija. Dijabetička retinopatija je prvi najčešći uzrok sljepoće u ljudi između 20. i 65. godine života. Najvažniji rizični faktor jest dužina trajanja
dijabetesa, npr. pacijenti kojima je dijabetes dijagnosticiran prije 30. godine života imaju 50% rizika za razvoj dijabetične retinopatije nakon 10 godina te čak 90% šanse nakon 30 godina oboljenja od dijabetesa. Slaba kontrola šećera te visok HbA1c (tromjesečni šećer) predstavljaju rizik od proliferativne forme dijabetičke retinopatije. U ostale rizične faktore spadaju dijabetes u trudnoći, hipertenzija (povišen krvni tlak), nefropatija (oštećenja bubrega uzrokovana dijabetesom), pretilost, hiperlipidemija (povišene masnoće u krvi) te anemija.
U dijabetičkoj retinopatiji povišen šećer dovodi do oštećenja krvnih žilica uzrokujući začepljenje kapilara i propuštanje tekućine i krvi. Oštećenje krvnih žilica uzrokuje nedostatak opskrbe kisikom te kao reakciju stvaranja novih divljih krvnih žilica što je jedna od glavnih karakterisitka proliferativne dijabetičke retinopatije. Kao posljedica svih navedenih procesa pacijent sve mutnije i slabije vidi.
Ukoliko tekućina propušta u centru vida odnosno makuli razvija se oteklina centra vida ili tzv dijabetički makularni edem i pacijent vidi mutno i iskrivljeno u centru vidnog polja.
Svaki dijagnosticirani dijabetičar treba uz redovnu internističku obradu obavljati i pregled očne pozadine. Ukoliko nema nikakvih vidljivih oštečenja na očnoj pozadini potrebno je dolaziti najmanje jedanput godišnje na pregled. Pretrage na pregledu ovisno o stanju pacijenta uključuju fluorosceinsku angiografiju (FAG; koja se sastoji u davanju kontrasta u lakatnu venu koji dolazi u žilice očne pozadine za 10tak sekundi i prikazuje njihovo oštečenje), 3D optičku koherentnu tomografiju (3D OCT; koji prikazuje ukoliko postoji oštečenje centra vida i nakupljanje tekućine u makuli). Danas je liječenje kombinirano antiVEGF injekcijama (sintetsko protutijelo koje blokira stvaranje i krvarenje iz divljih krvnih žilica, Avastin, Lucentis, Eylea) kortikosteroidnim injekcijama (triamcinolon, Ozurdex) te laserskom fotokoagulacijom.
Pravovremena terapija je jedini pravi put zbrinjavanja dijabetičke retinopatije!!! Ukoliko je krvarenje u oku dijabetičara opsežno, te se ne poboljšava unatoč terapiji, potrebno je ukloniti krv iz oka dubinskom operacijom oka ili vitrektomijom.
Dakle, postoji niz mogućnosti liječenja dijabetičke retinopatije, ali najvažnija od svega jest dobra kontrola šećera (prvenstveno HBA1c). Promjene na oku mogu napredovati i bez da pacijent primijeti ikakve probleme s vidom, stoga je važno naglasiti redovite kontrole očne pozadine kako bi se što ranije krenulo s liječenjem. Što se duže čeka s liječenjem, sve je teže postići zadovoljavajući rezultat, a u konačnici za očuvanje vida kao jedina opcija ostaje složeni operacijski zahvat ili
vitrektomija.
dr. Nataša Drača, spec. oftalmolog
