Nošenje kvalitetnih sunčanih naočala u trećoj, četvrtoj godini ili u starijoj dobi nije modni hir, već potreba.
Dolazi nam ljeto, zasluženi odmor, ljetne radosti i sunčanje. Koje nas opasnosti tada vrebaju?
Sunčeva svjetlost se od iskona smatra izvorom energije potrebne za život. Svjetlost i sunce su svetkovali svi stari narodi kroz poganske svetkovine, a spominje se i na samom početku Starog zavjeta.
Danas smo svjesni bitnog učinka sunčeve svjetlosti i mehanizma njenog djelovanja. Bez svjetlosti nema niti vida. Svjesni smo štetnog djelovanja sunčeve svjetlosti u slučaju nepotrebnog izlaganja.
Bijela, vidljiva sunčeva svjetlost je elektromagnetski val/ zračenje. Uz bijelo svijetlo se nalazi ultraljubičasti spektar (UV) nevidljiv našem oku ali koji ulazi u njega.
UV svjetlost je blagotvorna kod nekih kožnih bolesti, pomaže u stvaranju vitamina D, poboljšava mnoga psihička stanja, a izlaganje rublja i posteljine sunčevoj svjetlosti kao i osunčavanje terasa, soba, ubija mnoge bakterije i viruse. Nažalost izlaganjem većoj količini i snazi UV svijetla dolazi do oštećenja naših stanica.
Najpoznatiji učinak izlaganja UV zračenju je sunčanje, kada nam koža tamni. Time se stvara zaštitni pigment koji štiti od dubljeg prodiranja UV svjetlosti u kožu. Isto tako kad svjetlost ulazi u oko kroz zjenicu, ako je prejaka, mi žmirimo da se zaštitimo. Stoga tada nosimo sunčane naočale.
Duže i dugogodišnje izlaganje UV svijetlu dovodi do trajnog oštećenja mrežnice i njenog najfinijeg dijela-žute pjege. Uz to pospješuje nastanak mrene i vanjskih degeneracija spojnice oka.
Kako je poznato da je ljeto najsunčaniji dio godine, tako je i intenzitet svjetla najjači ljeti. Posebice je poznat fenomen refleksije svjetla o vodenu površinu kao što je more i morsko žalo, kada se jako povećava izloženost UV zrakama. U planinama smo također više izloženi UV zrakama za sunčanih dana i ta se izloženost znatno povećava povećanjem nadmorske visine. Baš kada uživamo u ljetnim radostima na moru ili jezerima naše su oči ugrožene sunčevom svjetlosti.
Stoga potrebno je naše oči štititi od UV svijetla sunčanim naočalima, a uz to na moru ili u planini dobro je dodatno se zaštititi maramom, kapom sa sjenilom (šiltericom) ili šeširom. Naočale trebaju biti kvalitetne, a dobre su i one s tzv. polarizacijskim staklom koje ne zatamnjuju pogled, što je važno u vožnji, a štite od UV zraka.
Sunčeva svjetlost se od iskona smatra izvorom energije potrebne za život. Svjetlost i sunce su svetkovali svi stari narodi kroz poganske svetkovine, a spominje se i na samom početku Starog zavjeta.
Danas smo svjesni bitnog učinka sunčeve svjetlosti i mehanizma njenog djelovanja. Bez svjetlosti nema niti vida. Svjesni smo štetnog djelovanja sunčeve svjetlosti u slučaju nepotrebnog izlaganja.
Bijela, vidljiva sunčeva svjetlost je elektromagnetski val/ zračenje. Uz bijelo svijetlo se nalazi ultraljubičasti spektar (UV) nevidljiv našem oku ali koji ulazi u njega.
UV svjetlost je blagotvorna kod nekih kožnih bolesti, pomaže u stvaranju vitamina D, poboljšava mnoga psihička stanja, a izlaganje rublja i posteljine sunčevoj svjetlosti kao i osunčavanje terasa, soba, ubija mnoge bakterije i viruse. Nažalost izlaganjem većoj količini i snazi UV svijetla dolazi do oštećenja naših stanica.
Najpoznatiji učinak izlaganja UV zračenju je sunčanje, kada nam koža tamni. Time se stvara zaštitni pigment koji štiti od dubljeg prodiranja UV svjetlosti u kožu. Isto tako kad svjetlost ulazi u oko kroz zjenicu, ako je prejaka, mi žmirimo da se zaštitimo. Stoga tada nosimo sunčane naočale.
Duže i dugogodišnje izlaganje UV svijetlu dovodi do trajnog oštećenja mrežnice i njenog najfinijeg dijela-žute pjege. Uz to pospješuje nastanak mrene i vanjskih degeneracija spojnice oka.
Kako je poznato da je ljeto najsunčaniji dio godine, tako je i intenzitet svjetla najjači ljeti. Posebice je poznat fenomen refleksije svjetla o vodenu površinu kao što je more i morsko žalo, kada se jako povećava izloženost UV zrakama. U planinama smo također više izloženi UV zrakama za sunčanih dana i ta se izloženost znatno povećava povećanjem nadmorske visine. Baš kada uživamo u ljetnim radostima na moru ili jezerima naše su oči ugrožene sunčevom svjetlosti.
Stoga potrebno je naše oči štititi od UV svijetla sunčanim naočalima, a uz to na moru ili u planini dobro je dodatno se zaštititi maramom, kapom sa sjenilom (šiltericom) ili šeširom. Naočale trebaju biti kvalitetne, a dobre su i one s tzv. polarizacijskim staklom koje ne zatamnjuju pogled, što je važno u vožnji, a štite od UV zraka.
Dječje oči su posebno osjetljive na UV zrake jer do 6 godine života u leći oka nema posebnog pigmenta lipofuscina koji je prirodni filter za UV zrake i donekle štiti mrežnicu.
Poznato je da su stariji upozoravali da nije dobro da se djeca igraju na otvorenom kada je sunce najjače i da se tada ne ide na more. Uz to je obvezno išla i kapica za glavu.
Danas u eri industrije turizma o tome manje brinemo, ali zato imamo sunčane naočale za djecu.
Nošenje kvalitetnih sunčanih naočala u trećoj, četvrtoj godini ili u starijoj dobi nije modni hir, već potreba.