Kod keratokonusa rožnica se šilji prema naprijed kao šator, deformira i istanjuje kao balon kojeg napuhujemo. U jednom trenutku taj balon može popucati. Međutim, raspukline na rožnici su mikronske veličine i odmah se zatvaraju, ali na tom mjestu ostaje ožiljak. Neprestanim ponavljanjem ovog procesa skupljaju se i zadebljavaju ožiljci koji dovode do znatnog slabljenja vida.
Događa vam se navedeno? Svakako se javite na pregled kod oftalmologa jer se možda radi o keratokonusu!Keratokonus je napredujuće deformiranje rožnice koje se može javiti već kod djece. Najčešći simptom je često mijenjanje naočala ili kontaktnih leća radi pada vidne oštrine. U početnoj fazi uglavnom se promjenom dosadašnje korekcije postiže maksimalni vid. Međutim, napredovanjem bolesti rožnica se sve više deformira, a promjena optičkog pomagala više ne donosi željenu oštrinu vida. To je osnovni razlog zbog kojeg se pacijenti upućuju na detaljniju oftalmološku obradu. Keratokonus se može otkriti i sasvim slučajno, kada pacijent dolazi na testiranje za lasersko skidanje dioptrije i u tom slučaju nikako nije kandidat za navedeni zahvat. Rožnica zahvaćena keratokonusom je tanka, nepravilna i kao takva nije pogodna za laserski tretman jer se njime dodatno stanjuje sa svim posljedicama koje to stanjenje nosi sa sobom.
Što se u stvari događa kod keratokonusa?
Smatra se da pacijenti s keratokonusom već rođenjem imaju mekšu rožnicu, odnosno da su proteinske, kolagenske veze kod njih slabije i zastupljene u manjem broju. Takva rožnica podložna je deformiranju koje se može pospješiti neprestanim trljanjem očiju uslijed alergije, ali i uslijed dugotrajnog nošenja tvrdih i polutvrdih kontaktnih leća. Zdrava rožnica je prozirna, ima urednu tvrdoću i oblik nogometne polu lopte. Kod keratokonusa rožnica se šilji prema naprijed kao šator, deformira i istanjuje kao balon kojeg napuhujemo. U jednom trenutku taj balon može popucati. Međutim, raspukline na rožnici su mikronske veličine i odmah se zatvaraju, ali na tom mjestu ostaje ožiljak. Neprestanim ponavljanjem ovog procesa skupljaju se i zadebljavaju ožiljci koji dovode do znatnog slabljenja vida. Ovi pacijenti imaju jako deformiranu sliku promatranog predmeta. Krajnji ishod može biti presađivanje odnosno transplantacija rožnice, čime se deformirana zamjenjuje novom zdravom rožnicom.
Tko najčešće obolijeva?
U određenom postotku keratokonus je nasljedan, ali u velikom broju slučajeva to je prvo pojavljivanje ove bolesti u obitelji. Mada se dugo negiralo, statistike su pokazale da su muškarci znatno češći pacijenti nego ženski spol. Keratokonus je bolest sasvim mlade i mlađe populacije. Najbrže napreduje u dobi do 25 godina, nešto sporije do 35. godine, a nakon 40. godine života najčešće se u potpunosti zaustavlja.
Što je Cross linking i kako se izvodi?
Godina 1998. predstavlja prekretnicu u tretiranju keratokonusa. Tada započinje primjena Collagen cross linking metode po Drezdenskom protokolu, u pokušaju da se napredovanje keratokonusa uspori, a možda i trajno zaustavi. Ovdje se ne radi o operaciji nego o jednostavnom zahvatu koji se izvodi u lokalnoj kapljičnoj anesteziji. Na pripremljenu rožnicu kapaju se visoke doze B2 vitamina. To je gusta žutozelena tekućina koja se označava kao Riboflavin. Kapa se svake 3 minute u trajanju od pola sata. Nakon toga se rožnica još pola sata zrači UVA lampom. Spoj zračenja i B2 vitamina (Riboflavin) dovodi do kemijske reakcije kojom se pojačavaju kolagenske veze i tako učvršćuje rožnica. Oporavak je relativno brz, tako da se pacijent što prije može vratiti svojim svakodnevnim aktivnostima. Unatoč pojavi novih, modificiranih protokola, Drezdenski protokol predstavlja zlatni standard i najizvođeniji je u svijetu Cross linkinga tj. stabiliziranja keratokonusa.Cross linkingom se nastoji zadržati zatečeno stanje na rožnici, a često se vide i poboljšanja i u obliku rožnice kao i u vidnoj oštrini. Nakon zahvata pacijent nastavlja nositi kontaktne leće ili naočale kao i ranije. Cross linking je proporcionalan rastućem optimizmu i kod velikog broja pacijenata oftalmološke Klinike Svjetlost smanjio je potrebu za transplantacijom rožnice i omogućio vedriji pogled u budućnost!
dr. Morena Gavrić, specijalist oftalmolog-glaukomatolog-kontaktolog
