Klinika Svjetlost

Hvala! Vaš zahtjev je zaprimljen. Uskoro ćemo Vas kontaktirati.

Naručite se za pregled online

PRIVOLA za obradu osobnih podataka u svrhu naručivanja:

Naručivanje za preglede

Službenik za zaštitu osobnih podataka:


voditelj@svjetlost.hr

Blog

Kako postići i očuvati dobar vid u svakoj životnoj dobi? Čitajte savjete naših oftalmologa i predložite nam teme o kojima želite znati više.

Znanstvenici konačno utvrdili uzroke kratkovidnosti

Znanstvenici konačno utvrdili uzroke kratkovidnosti
Na epidemiju kratkovidnosti utječe genetika, ali i drugi okolišni faktori poput puno gledanja na blizu i smanjenog boravka na suncu i otvorenom prostoru.
Posljednjih godina puno se govori i piše o izrazitom porastu broja kratkovidnih osoba. Znanstvenici to opisuju i kao “epidemiju kratkovidnosti” koja je posebno izražena u SAD-u i državama istočne Azije. U SAD-u čak polovica mladih ima minus dioptriju, a u Kini, Japanu ili Koreji i više od 80%. I kod nas je sve više osoba koje za dobar vid na daljinu trebaju naočale ili kontaktne leće.

Kod osoba kod kojih nošenje naočala nije uzrokovano godinama (poslije 40. godine počinje slabiti akomodacija oka i s vremenom imamo potrebu za naočalama za čitanje), više od 95% osoba je kratkovidno (miopija), a samo 5% njih ima plus dioptriju i vid im je zamućen na blizinu, ali i na daljinu (hiperopija).
 

Što je kratkovidnost?

Kratkovidne osobe vide dobro na blizinu, ali ne i na daljinu. Dužina oka bez dioptrije je 24 milimetra. U slučaju kratkovidnosti vid na daljinu je zamućen jer je očna jabučica izdužena (1 milimetar predstavlja 3 dioptrije) pa leća u oku fokusira svjetlost ispred žute pjege, a ne na nju samu kao na centar našeg najoštrijeg vida na stražnjem dijelu oka. Najčešće rast oka prati rast tijela i završetkom puberteta dioptrija se stabilizira.
 

Zašto nastaje kratkovidnost?

Stoljećima su ljudi, poput astronoma Keplera, smatrali da je puno rada na blizinu (čitanje, pisanje) uzrok “kvarenja vida”. Znanstvenici su posljednjih desetljeća glavnim uzrokom nastanka dioptrije smatrali genetiku. Istraživanja pokazuju da se u velikoj mjeri kratkovidnost nasljeđuje, ali kako objasniti njezin porast u drugoj polovici 20. stoljeća?

Znanstvenici su uočili statistike koje pokazuju da je gotovo tri puta veća češća kratkovidnost kod osoba koje žive u gradovima nego na selu što se pripisuje fenomenu “života u kutiji”. Nedavno objavljeni rezultati istraživanja nizozemskog tima znanstvenika su potvrdili hipoteze poznate Rotterdam studije (1990-2008.) da je izduživanje očne jabučice i nastanak kratkovidnosti u izravnoj vezi s većim izlaganjem oka gledanju predmeta koji su nam blizu. No, taj razlog nije jedini.

Od 2008. znanstvenici sa Sveučilišta u Sydneyu proučavali su dvije skupine djece čiji je isti postotak roditelja bio kratkovidan. Jedna je skupina živjela u Singapuru, a druga (također singapurskog podrijetla) živjela je u Australiji. Rezultati su bili zapanjujući – samo 3,3% djece proučavane sedmogodišnje iz Australije razvilo je kratkovidnost u usporedbi s 29,1% u Singapuru. Kako objasniti razliku? Prvenstveno uvjetima života – djeca u Australiji nisu imala manje zadaća i obaveza u kojima su radili na blizinu nego vršnjaci u Singapuru, dapače, ali su zato puno više vremena provodila vani (13 sati tjedno u usporedbi s 3 sata tjedno).

No, kasnija istraživanja pokazala su da razlozi nisu samo u boravku vani, izvan “kutije”. Manja vjerojatnost za razvoj minus dioptrije povezuje se s dopaminom, neuroprijenosnikom poznatijim i kao “hormon sreće”. Uredan ciklus dopamina koji utječe na normalan rast oka povezan je s dovoljnom količinom prirodnog svjetla. Svakako, to nikako ne znači da oči ne bismo trebali zaštiti od UV zračenja, ili još manje da bismo oči trebali izlagati gledanju u sunce.

No, djeca bi svakako trebala boraviti vani, barem isto onoliko vremena koliko provode gledajući na blizinu (crtanje, čitanje, igra s igračkama, gledanje u ekran mobitela, tableta, računala ili TV-a). To je potvrdilo i istraživanje objavljeno lani (Caroline Klaver i suradnici) u kojem je utvrđeno da je niža razina seruma vitamina D kod djece u izravnoj vezi s razvojem kratkovidnosti. Znamo da vitamin D naša koža proizvodi prvenstveno pod utjecajem sunčevih zraka pa se vitamin D često naziva i sunčevim vitaminom.
 

Kako se riješiti dioptrije?

Svi koji nose naočale ili leće znaju s kakvim se problemima svakodnevno susreću. Jedini način da ih se riješite, a s njima i svih povezanih problema kojih smo više ili manje svjesni jest lasersko skidanje dioptrije. Njime se uklanjanju dioptrije u rasponu od -10 do +6 i do ±6 cilindara astigmatizma. Za veće dioptrije rješenje je ugradnja fakičnih leća od trajnih materijala koje korigiraju dioptriju u samom oku, a osoba ih uopće ne osjeti. Lasersko skidanje dioptrije je bezbolan i učinkovit način kako se trajno riješiti dioptrije u samo 10 minuta. To je danas najizvođeniji zahvat u medicini koji se u medicini izvodi na zahtjev pacijenta. Do danas laserski se dioptrije riješilo više od 50 milijuna ljudi. Samo u Klinici Svjetlost skinuli smo dioptriju s više od 60 tisuća očiju. Koristimo najmodernije lasere (IFS femtosecond laseri za kreiranje rožničnog prekloplca i Schwind excimer laseri za skidanje dioptrije) koji su standard u najboljim svjetskim očnim centrima. Laseri su u potpunosti kompjuterski kontrolirani kako bi ostvarili savršeno precizan rezultat – život bez dioptrije.
 
dr. sc. Maja Bohač, voditeljica Odsjeka za refraktivnu kirurgiju Klinike Svjetlost
 

Zanima Vas ovakav sadržaj? Prijavite se na naš newsletter.

PRIVOLA za obradu osobnih podataka u svrhu naručivanja: