7 najvećih zabluda o laserskoj korekciji vida

Dosadilo vam je tražiti naočale ili svakodnevni ritual stavljanja i vađenja leća? Želite se konačno riješiti naočala, ali vas koče pitanja i dvojbe? Evo izravnih odgovora na sedam stvari koje ljude najčešće brinu prije laserske korekcije vida.

Zabluda 1: Laserska korekcija vida nije sigurna

Laserska korekcija vida izvodi se u svijetu više od 30 godina i dosad ju je napravilo više od 50 milijuna ljudi. Danas je to najčešće izvođeni medicinski zahvat koji se radi na zahtjev samog pacijenta.

Prema studijama FDA, više od 97 % pacijenata zadovoljno je rezultatom — znatno više nego kod bilo kojeg drugog elektivnog zahvata, gdje zadovoljstvo rijetko prelazi 85 % (operacije dojki, nosa i usana, liposukcija i slično).

Laser je računalno vođen i upravljan, s mikroskopskim sustavom praćenja oka koji tijekom cijelog zahvata usmjerava zraku točno na željeno mjesto. Držač vjeđa sprječava treptanje, a budući da se zahvat izvodi u kapljičnoj anesteziji i traje samo nekoliko minuta, nelagoda je minimalna, a sam zahvat bezbolan.

Uz današnju tehnologiju i iskustvo od nekoliko desetaka tisuća zahvata u Klinici Svjetlost, sigurnost ovih operacija veća je od 98 % — najviši standard u svijetu — bez komplikacija koje bi mogle trajno oštetiti vid. Istraživanja pokazuju da je rizik od infekcije ili bilo koje druge komplikacije koja bi mogla ugroziti vid znatno manji od rizika koji nosi svakodnevno stavljanje kontaktnih leća u oko.

Zabluda 2: Dioptrija se vraća

Rezultati su trajni u 98 % slučajeva. Kod vrlo visokih dioptrija, u manje od 2 % slučajeva zabilježen je djelomičan povrat — i tada znatno manji od dioptrije koju je pacijent imao prije zahvata.

Čak i kod tih pacijenata, ako je zahvat napravljen u posljednjih deset godina, današnja tehnologija omogućuje ponavljanje postupka bez dodatnog rizika za oko. Povrat dioptrije nije posljedica loše izvedenog zahvata, nego individualnih osobina oka — genetike, okolinskih čimbenika, daljnjeg rasta dioptrije ili nepravilnog procesa cijeljenja. Ondje gdje se dogodi, preostala dioptrija može se korigirati naočalama ili kontaktnim lećama.

Zabluda 3: Nakon zahvata slabije se vidi noću

Do prije desetak godina problemi s noćnim vidom doista su se javljali kod ljudi sa širokim zjenicama i visokom kratkovidnošću. Noviji laseri, napredni algoritmi liječenja i automatsko mjerenje zjenice u svim svjetlosnim uvjetima gotovo su ih u potpunosti uklonili.

Danas vrijedi pravilo da zona tretmana mora biti barem jednako široka kao zjenica u svom najširem promjeru. Ondje gdje pregled pokaže široku zjenicu i smanjenu kvalitetu vida, primjenjujemo personalizirane, wavefront vođene tretmane — kojima se osim dioptrije ispravljaju i sve druge optičke nepravilnosti oka koje bi mogle smanjiti kvalitetu vida.

Prelijevanje svjetla i haloi noću danas se javljaju samo tijekom prvih nekoliko dana ili tjedana, dok oko cijeli.

Zabluda 4: Laserom se ne može ispraviti astigmatizam

Ako imate astigmatizam, površina vašeg oka nepravilno je zakrivljena. Laserska korekcija vida remodelira rožnicu i pritom istodobno ispravlja dioptriju i nepravilnosti rožnice — pa se astigmatizam rješava zajedno sa svime ostalim.

Zabluda 5: Treba pričekati dok ne rodite

Ne morate čekati. Promjene na oku tijekom trudnoće su rijetke, a većina promjena dioptrije koje se ipak dogode prolazne su — vraćaju se na normalu kad se hormonalni status normalizira.

Iskustvo pokazuje da žene koje su laserskoj korekciji pristupile prije trudnoće nemaju povećan rizik od povrata dioptrije ni bilo kojeg srodnog problema. A činjenica da ste napravili lasersku korekciju vida nikako ne utječe na način porođaja.

Zabluda 6: Oko nakon zahvata trajno ostaje suho

Nakon laserskog zahvata oči su suše nego inače najmanje šest tjedana i u tom razdoblju treba koristiti umjetne suze. Prema novijim studijama provedenim na današnjoj tehnologiji, regeneracija živaca rožnice do šest mjeseci je dovršena, a 99 % pacijenata nakon toga nema nikakvih tegoba.

Od tri metode, SmartSight nosi najmanji rizik od suhog oka jer ostavlja površinu rožnice netaknutom.

Suhoća koja traje dulje od šest tjedana javlja se gotovo isključivo kod ljudi koji godinama nose kontaktne leće, osobito meke. Uzrok je oštećenje površine oka koje uzrokuju same leće: leća leži na površini oka, a normalno treptanje i pomicanje oka neprekidno je taru o te stanice.

Upravo zato je važno da nositelji kontaktnih leća koriste umjetne suze preko leće — i da ublaže to oštećenje i da leću održe vlažnom. Prekomjerna suhoća glavni je razlog zbog kojeg ljudi prestaju nositi leće, a nakon deset godina nošenja suho oko praktički je pravilo. Ondje gdje su simptomi izraženi, suho oko treba liječiti prije laserskog zahvata.

Zabluda 7: Sve su metode iste

SmartSight je najnovija od tri metode — treća generacija laserske korekcije vida, poznata kao lentikularna kirurgija. Umjesto podizanja flapa, laser unutar rožnice oblikuje tanku leću tkiva koju kirurg uklanja kroz otvor od otprilike tri milimetra. Ništa se ne uklanja s površine i flap se uopće ne stvara. Budući da se znatno manje dira živčani sloj rožnice, rizik od suhog oka nakon zahvata najmanji je od svih metoda. Većina pacijenata dobro vidi već nakon nekoliko sati i sljedeći dan se vraća uobičajenim aktivnostima. SmartSight se izvodi na laseru SCHWIND ATOS, razvijenom zajedno s timom Klinike Svjetlost.

SmartLASIK je podigao razinu sigurnosti na 99,7 %. Kod klasičnog LASIK-a flap na rožnici reže se mikrokeratomom — automatiziranom oštricom — a dioptrija se zatim uklanja laserom. Kod femtosekundne metode flap stvara laser. Ti su flapovi znatno pravilniji i bolje prilagođeni pojedinoj rožnici, što najviše dolazi do izražaja kod visokih dioptrija, astigmatizma i tanjih rožnica. Uz to brže i čvršće cijele, a simptomi suhog oka su slabije izraženi.

SmartSurface, koji se izvodi u poboljšanoj varijanti T-PRK, tretira površinu oka nakon uklanjanja epitela rožnice. Uklanjanje epitela laserom umjesto mehanički znači manju nelagodu i bol nakon zahvata, brže cijeljenje i brži oporavak u cjelini. Oporavak vidne oštrine kod ove metode čeka cijeljenje epitela, a potpuna stabilizacija vida često traje nekoliko tjedana. Danas se uglavnom primjenjuje kod ljudi s tanjom rožnicom ili određenim nepravilnostima površine, iako se može primijeniti i kod svih s kratkovidnošću i astigmatizmom do 3 dioptrije. Ondje gdje je moguće više metoda, češće se pristupa SmartSightu ili SmartLASIK-u, zbog manje nelagode i znatno bržeg oporavka vida.

Univerzalne metode nema — ona se prilagođava svakom pacijentu. Nekome s tankom rožnicom, gdje bi količina tkiva koju bi laser morao ukloniti bila prevelika da bi bila dugoročno sigurna, preporučujemo fakičnu leću. Nekome kome je s godinama počeo slabiti vid na blizinu — presbiopija — cjelovito rješenje i za daljinu i za blizinu je multifokalna leća ili leća s proširenim rasponom vida.

Zato je važno odabrati kliniku u kojoj je dostupno oboje: i laserska korekcija i ugradnja leće.